Za kožu se kaže da je ogledalo svakodnevnog bioritma. Ona pokazuje koliko vremena trošimo na njegu, pripremamo li je za pojedina godišnja doba i koliko se brinemo o tenu, njegovoj kvaliteti i postojanosti. Proljeće najčešće simboliziraju pročišćavanje, prozračnost, dobro raspoloženje i spremnost da unesemo malo discipline nakon duge zime i za nju karakteristične prehrane, ali i obnovimo kožu za ljetne dane. S proljetnim suncem javljaju se i novi problemi, prištići, mrljice, pjege i bore. Kako bismo ih izbjegli, valja intervenirati već s pojavom prvih proljetnih sunčevih zraka.

Uoči intenzivnih ljetnih, ali i proljetnih vrućina, kožu treba pripremiti na sve jače sunčevo ultraljubičasto zračenje. Primarni je cilj osloboditi je od štetnih posljedica zime. Naime, tijekom zime koža je izložena hladnom zraku i vjetru, zbog čega se dodatno isušuje i gubi elastičnost, često boravimo u zatvorenim prostorima s niskim postotkom vlažnosti zraka, nedovoljno se krećemo, slabo konzumiramo voće i povrće te jedemo tešku i kaloričnu hranu, a koža sve to pamti.

Pravilna prehrana čini čuda

Mnogi medicinski stručnjaci slažu se kako pravilna prehrana čini čuda, ne samo za organizam u cjelini, nego i za našu kožu, koja treba konstantnu brigu, osobito u obliku kvalitetne prehrane. Valja konzumirati što više voća i povrća bogatog vitaminima koji pospješuju različite tjelesne funkcije, posebno onoga bogatog vitaminima A, C i E jer daju toliko potrebnu elastičnost izmučenoj koži i pripremaju je za ljetne dane.
Kako bismo koži pružili odgovarajući tretman kao jamstvo zaštite od štetnoga ultraljubičastog zračenja, moramo voditi računa i o njezinoj regeneraciji. Postiže se primjenom različitih pilinga pomoću kojih se uklanjaju mrtve stanice s površine kože i omogućuje drugim slojevima kože da dišu, zatim maski i krema obogaćenih vitaminima i mineralima.

Zaštitni faktori poželjni već u proljeće

Zbog dobro poznatoga štetnog djelovanja sunčeva zračenja, već u proljeće treba biti oprezan, a u ljetnim mjesecima osobito.
Proljeće nagoviješta prvo jače ultraljubičasto zračenje, koje kod pojedinih osoba može izazvati alergijske reakcije. Iako su one najčešće blažeg intenziteta, dovoljan su pokazatelj kako koža treba biti konstantno zaštićena, što posebno vrijedi za dječju kožu. Zato ju je već s pojavom prvih proljetnih sunčevih zraka potrebno mazati i štititi preparatima sa zaštitnim faktorom koji pružaju odgovarajuću fotozaštitu. Ovisno o uvjetima izloženosti, preporučuje se primijeniti zaštitne faktore visine od SPF 20 do 50+, a ako je riječ o dječjoj koži, obvezni su i veći faktori zaštite.
Bez obzira na to koliko nam se nepotrebnim činilo štititi kožu preparatima za zaštitu od sunca ili odjećom, pametnije je reagirati na vrijeme, jer i proljetno sunce može izazvati opekline i različite kožne reakcije, koje uvelike utječu na mogućnost stvaranja zloćudnog tumora kože melanoma u budućnosti.

Nježna, tanka i vrlo osjetljiva

Suncem obasjani dani, koji posljednjih godina stižu već u svibnju i traju sve do kolovoza i rujna, stvaraju roditeljima dodatnu brigu zbog zaštite djece od utjecaja sunčeva zračenja, koje na nježnoj i tankoj koži može ostaviti vrlo štetne posljedice. Zato je pravilnoj zaštiti dječje kože potrebno posvetiti najveću moguću pažnju.
Iako sunce pozitivno utječe na mnoge tjelesne funkcije, ono pokazuje i svoj negativni utjecaj, u smislu dehidracije kože i gubitka elastičnosti, stvaranja opeklina i u konačnici mogućeg razvoja raka kože.
Sve to treba uzeti u obzir kod dječje kože, jer ona nema sposobnost stvaranja samozaštite do prve godine života. Stoga se dijete do te dobi ne smije intenzivno izlagati suncu i bez odgovarajuće vrlo visoke zaštite. Iako do šeste godine života dječja koža polako razvija mehanizam zaštite, potrebno ju je posebno tretirati preparatima za zaštitu od sunca.
Medicinski stručnjaci smatraju kako je zaštita djece od sunca posebno važna, jer opekline zadobivene u djetinjstvu i adolescenciji povećavaju rizik za nastanak malignih promjena na koži u kasnijoj dobi, što potvrđuju činjenicom kako se 80 posto ultraljubičastog zračenja apsorbira u djetinjstvu.

Najčešći mitovi - istine ili zablude

1. Ako dječju kožu namažem kremom, dijete može ostati dulje na suncu! - Zabluda! Nikako! Dječja koža deset je puta tanja od odrasle i nije u mogućnosti zaštititi se poput kože odrasle osobe. Dijete trebate dobro namazati odgovarajućom kremom za zaštitu i obratiti pozornost na posebno osjetljiva područja, kao što su uši, nos i usne. U vrijeme najintenzivnijeg zračenja, od 10 do 16 sati, dijete treba biti u hladu, ali i tada namazano odgovarajućim preparatom, jer se sunčeve zrake apsorbiraju i u hladu.
2. Odgovornost roditelja prema zaštiti od sunca ne utječe na odgovornost djece prema istome! - Zabluda! Roditelji pružaju negativan primjer svojoj djeci ne upotrebljavajući proizvode za zaštitu od sunca i ne ograničavajući njihov boravak na suncu u vrijeme najintenzivnijeg zračenja. Dijete treba učiti od roditelja o važnosti nanošenja zaštitnih preparata i drugim načinima zaštite od sunca.
3. Vodootporni preparat za zaštitu dovoljno je nanijeti samo jednom! - Zabluda! Već smo govorili o osjetljivosti dječje kože i potrebi njezine zaštite. No, vodootporni preparati nisu jamstvo protekcije. Ako ste dijete namazali preparatom prije ulaska u more, ponovite to još jednom i nakon izlaska te svakih dva sata. Dječja koža je mnogo tanja, stoga zahtijeva konstantnu zaštitu i pripremljenost na sunce. Koristite proizvode s oznakom "širok spektar zaštite" i odaberite visoku ili vrlo visoku razinu zaštite (SPF 40 i više).

Za Više informacija kliknite na dolje naveden link!